Hrvatski English Deutsch
Croatica.net > �upanije
Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska
Bjelovarsko-bilogorska
�upanija je zauzela svoj polo�aj na sjeveru Hrvatske i obuhva�a 2652 kilometara kvadratnih. Administrativno sredi�te �upanije je grad Bjelovar sa 42.055 stanovnika, od ukupnog broja stanovnika (144.042) cijele Bjelovarsko-bilogorske �upanije.
Brodsko-posavska
Brodsko-posavska �upanija prostire se na 2034 kilometara kvadratnih teritorija Republike Hrvatske. Smjestila se na istoku Republike Hrvatske, na ju�nom dijelu Panonske ravnice, zelene i plodne Slavonije.
Dubrova�ko-neretvanska Istarska
Dubrova�ko-neretvanska
Povr�ina koju pokriva Dubrova�ko-neretvanska �upanija iznosi 1782,49 kilometara kvadratnih i najju�nija je �upanija u Republici Hrvatskoj. �upanija grani�i sa samo jednom �upanijom i to na sjeverozapadu sa Splitsko-dalmatinskom. Najdu�a granica �upanije je na sjeveru i sjeveroistoku i poklapa se sa dr�avnom granicom Republike Bosne i Hercegovine. Na jugoistoku grani�i sa Crnom Gorom i Boko-kotorskim zaljevom, a ju�na se granica prote�e Jadranskim morem.
Istarska
Istarska �upanija zauzima ve�i dio Istarskog poluotoka povr�ine 2820 kilometara kvadratnih. Na sjeveru grani�i sa Republikom Slovenijom sa kojom ima granicu i na moru. Na istoku grani�i sa Primorsko-goranskom �upanijom. Obuhva�a zapadni, sredi�nji i ju�ni dio poluotoka.
Karlova�ka Koprivni�ko-kri�eva�ka
Karlova�ka
Karlova�ka �upanija smjestila se u centralnoj Hrvatskoj i zauzima prostor od 3622 kilometra kvadratna. Grani�i sa 4 �upanije: Zagreba�kom, Sisa�ko-moslava�kom, Primorsko-goranskom i Li�ko-senjskom �upanijom. Prometno je dobro povezana sa susjednom Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom sa kojima, tako�er, dijeli granice.
Koprivni�ko-kri�eva�ka
Koprivni�ko-kri�eva�ka �upanija zauzima prostor od 1802 kilometara kvadratnih na sjeveru Hrvatske. Grani�i sa susjednom Republikom Ma�arskom i obuhva�a prostor biv�ih op�ina Koprivnica, Kri�evci i �ur�evac.
Krapinsko-zagorska Li�ko-senjska
Krapinsko-zagorska
Krapinsko-zagorska �upanija spada u prostor centralne Hrvatske i zauzima povr�inu od 1224,22 kilometara kvadratnih, po �emu spada me�u manje �upanije. Po broju stanovnika je iznad republi�kog prosjeka, te je, uz Me�imursku i Vara�dinsku �upaniju, najgu��e naseljeno podru�je u Republici Hrvatskoj.
Li�ko-senjska
Li�ko-senjska �upanija obuhva�a kontinentalni dio (Gacka, Lika, Krbava), primorski dio i dio otoka Paga. Rasprostire se na povr�ini od 5350,50 kilometara kvadratnih izme�u Karlovca, Rijeke i Zadra s kojima je prometno povezana.
Me�imurska Osje�ko-baranjska
Me�imurska
Me�imurska �upanija smjestila se na krajnjem sjeveru Republike Hrvatske i ome�ena je rijekama Dravom i Murom. Rijeka Mura �ini u �upaniji prirodnu dr�avnu granicu koja spaja Hrvatsku sa susjednim Republikama Slovenijom i Ma�arskom. Povr�ina koju zauzima �upanija iznosi 729,5 kilometara kvadratnih.
Osje�ko-baranjska
Osje�ko-baranjska �upanija prostire se na povr�ini od 4152 kilometara kvadratnih u sjeveroisto�nom dijelu Republike Hrvatske. Smje�tena je u Panonskom prostoru oko donjeg toka rijeke Drave, prije njezinog utoka u Dunav.
Po�e�ko-slavonska Primorsko-goranska
Po�e�ko-slavonska
�upanija Po�e�ko-slavonska zauzima povr�inu od 1815 kilometara kvadratnih u sredi�njem dijelu zapadne Slavonije. Prote�e se od gorja Dilj i Krndije na istoku do Pakra�ke Poljane, rijeke Ilove i Ribnjaka na zapadu.
Primorsko-goranska
�upanija je smje�tena na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog mora i zauzima povr�inu od 3582 kilometara kvadratnih. Sastoji se od Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Gorskog kotara.
Sisa�ko-moslava�ka Splitsko-dalmatinska
Sisa�ko-moslava�ka
�upanija je smje�tena u centralnom dijelu Republike Hrvatske i grani�i sa pet �upanija; na zapadu grani�i sa Karlova�kom �upanijom, na sjeveru sa Zagreba�kom, na istoku sa Po�e�ko-slavonskom, na sjevero-istoku sa Bjelovarsko-bilogorskom i na jugo-istoku sa Brodsko-posavskom. Na svom jugu grani�i sa susjednom dr�avom Bosnom i Hercegovinom.
Splitsko-dalmatinska
Splitsko-dalmatinska �upanija zauzima povr�inu od 4524 kilometara kvadratnih i spada u podru�je centralne Dalmacije. U �upaniji se isti�u planinski prostori sa Sinjskim i Imotskim poljima, podru�je rijeke Cetine i otoci.
�ibensko-kninska Vara�dinska
�ibensko-kninska
�upanija se smjestila na granici sjeverne i srednje Dalmacije i Like. Zauzima prostor od 2993,73 kilometara kvadratnih. Graniči sa Zadarskom �upanijom na sjeverozapadu i Splitsko-dalmatinskom na jugoistoku. �upanija granice dijeli i sa Republikom Bosnom i Hercegovinom, a na moru sa  Italijom.
Vara�dinska
Smjestila se na sjeverozapadu Republike Hrvatske na povr�ini od 1261 kilometar kvadratni. Ovaj dio spada u podravski pojas i jedna je od manjih �upanija u Hrvatskoj. �upanija grani�i na zapadu sa Republikom Slovenijom, a u neposrednoj blizini su i Austrija i Ma�arska. Svoje granice dijeli sa Me�imurskom, Koprivni�ko-kri�eva�kom, Zagreba�kom i Krapinsko-zagorskom �upanijom.
Viroviti�ko-podravska Vukovarsko-srijemska
Viroviti�ko-podravska
Viroviti�ko-podravska �upanija zauzima prostor od 2021 kilometar kvadratnih. Smjestila se na sjeveroisto�nim obroncima Bilogore, Papuka i Krndije i u nizinskim predjelima uz rijeku Dravu.
Vukovarsko-srijemska
Vukovarsko-srijemska �upanija se smjestila u me�urje�ju, izme�u Dunava i Save, na sjeveroistoku Hrvatske. Zauzima povr�inu od 2448 kilometara kvadratnih. Visinske razlike su male; najvi�a to�ka �ukala (294 m), a najni�a Spa�va (78 m).
Zadarska Zagreba�ka
Zadarska
Podru�je Zadarske �upanije nalazi se u regiji Sjeverna Dalmacija. Zauzima povr�inu od 8066, 91 kilometara kvadratnih na kopnu i na otocima. Obala je vrlo razvedena s brojnim otocima, a obuhva�a i dio Kornata.
Zagreba�ka
Zagreba�ka �upanija smjestila se u centralnom dijelu Republike Hrvatske. Popularno se naziva " Zagreba�ki prsten " i zauzima oko 3000 kilometara kvadratnih povr�ine. Prostire se izme�u granice sa Republikom Slovenijom i Moslavine, te izme�u Zagreba i rijeke Kupe.

 
Nove Internetske stranice Croatia Airlinesa U funkciji su nove internetske (web) stranice hrvatske zrakoplovne tvrtke Croatia Airlinesa. Najva�nija je mogu�nost da putnik vrlo jednostavno i samostalno odabire i kreira uvjete putovanja u skladu s osobnim potrebama i mogu�nostima.
 

 
Pro�irene toplice Sveti Martin Toplice Sveti Martin poznate su jo� od 1911. godine kad je otkrivena ljekovita voda temperature 33 do 34 Celzijeva stupnja.
 

 
Bebe lete besplatno Od 21.06. djeca do 2 godine starosti ne pla�aju zrakoplovnu kartu.
 


 
Letite za SAMO 76,54 � !!!!!!!!!! Iz Splita za Hannover i Berlin. Otputujte na vikend po iznimno povoljnoj cijeni!
 

 
Jordan i Sirija Provedite osam dana u razgledavanju Jordana i Sirije u periodu od 20.10. do 27.10.2005.
 

 
Grand hotel 4 opatijska cvijeta Wellness ponuda Grand hotela 4 opatijska cvijeta. Ponuda dvodnevnih, petodnevnih i sedmodnevnih programa.
 

=
Zagreb       9 �C Zadar       12 �C Split       12 �C Rijeka       10 �C Pula       10 �C Osijek       10 �C Dubrovnik       13 �C