Bjelovarsko-bilogorska |
|
Brodsko-posavska |
Bjelovarsko-bilogorska Županija je zauzela svoj položaj na sjeveru Hrvatske i obuhvaća 2652 kilometara kvadratnih. Administrativno središte županije je grad Bjelovar sa 42.055 stanovnika, od ukupnog broja stanovnika (144.042) cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. |
|
|
|
Brodsko-posavska Brodsko-posavska županija prostire se na 2034 kilometara kvadratnih teritorija Republike Hrvatske. Smjestila se na istoku Republike Hrvatske, na južnom dijelu Panonske ravnice, zelene i plodne Slavonije. |
|
|
|
|
Dubrovačko-neretvanska |
|
Istarska |
Dubrovačko-neretvanska Površina koju pokriva Dubrovačko-neretvanska županija iznosi 1782,49 kilometara kvadratnih i najjužnija je županija u Republici Hrvatskoj. Županija graniči sa samo jednom županijom i to na sjeverozapadu sa Splitsko-dalmatinskom. Najduža granica županije je na sjeveru i sjeveroistoku i poklapa se sa državnom granicom Republike Bosne i Hercegovine. Na jugoistoku graniči sa Crnom Gorom i Boko-kotorskim zaljevom, a južna se granica proteže Jadranskim morem. |
|
|
|
Istarska Istarska županija zauzima veăi dio Istarskog poluotoka površine 2820 kilometara kvadratnih. Na sjeveru graniči sa Republikom Slovenijom sa kojom ima granicu i na moru. Na istoku graniči sa Primorsko-goranskom županijom. Obuhvaća zapadni, središnji i južni dio poluotoka. |
|
|
|
|
Karlovačka |
|
Koprivničko-križevačka |
Karlovačka Karlovačka županija smjestila se u centralnoj Hrvatskoj i zauzima prostor od 3622 kilometra kvadratna. Graniči sa 4 Županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom. Prometno je dobro povezana sa susjednom Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom sa kojima, također, dijeli granice. |
|
|
|
Koprivničko-križevačka Koprivničko-križevačka županija zauzima prostor od 1802 kilometara kvadratnih na sjeveru Hrvatske. Graniči sa susjednom Republikom Mađarskom i obuhvaća prostor bivših općina Koprivnica, Križevci i Đurđevac. |
|
|
|
|
Krapinsko-zagorska |
|
Ličko-senjska |
Krapinsko-zagorska Krapinsko-zagorska županija spada u prostor centralne Hrvatske i zauzima površinu od 1224,22 kilometara kvadratnih, po čemu spada među manje Županije. Po broju stanovnika je iznad republičkog prosjeka, te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje u Republici Hrvatskoj. |
|
|
|
Ličko-senjska Ličko-senjska županija obuhvaća kontinentalni dio (Gacka, Lika, Krbava), primorski dio i dio otoka Paga. Rasprostire se na povrđini od 5350,50 kilometara kvadratnih između Karlovca, Rijeke i Zadra s kojima je prometno povezana. |
|
|
|
|
Međimurska |
|
Osječko-baranjska |
Međimurska Međimurska županija smjestila se na krajnjem sjeveru Republike Hrvatske i omeđena je rijekama Dravom i Murom. Rijeka Mura čini u Županiji prirodnu državnu granicu koja spaja Hrvatsku sa susjednim Republikama Slovenijom i Mađarskom. Površina koju zauzima Županija iznosi 729,5 kilometara kvadratnih. |
|
|
|
Osječko-baranjska Osječko-baranjska županija prostire se na površini od 4152 kilometara kvadratnih u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske. Smještena je u Panonskom prostoru oko donjeg toka rijeke Drave, prije njezinog utoka u Dunav. |
|
|
|
|
Požeško-slavonska |
|
Primorsko-goranska |
Požeško-slavonska Županija Požeško-slavonska zauzima površinu od 1815 kilometara kvadratnih u središnjem dijelu zapadne Slavonije. Proteže se od gorja Dilj i Krndije na istoku do Pakračke Poljane, rijeke Ilove i Ribnjaka na zapadu. |
|
|
|
Primorsko-goranska Županija je smještena na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog mora i zauzima površinu od 3582 kilometara kvadratnih. Sastoji se od Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Gorskog kotara. |
|
|
|
|
Sisačko-moslavačka |
|
Splitsko-dalmatinska |
Sisačko-moslavačka Županija je smještena u centralnom dijelu Republike Hrvatske i graniči sa pet Županija; na zapadu graniči sa Karlovačkom županijom, na sjeveru sa Zagrebačkom, na istoku sa Požeško-slavonskom, na sjevero-istoku sa Bjelovarsko-bilogorskom i na jugo-istoku sa Brodsko-posavskom. Na svom jugu graniči sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom. |
|
|
|
Splitsko-dalmatinska Splitsko-dalmatinska županija zauzima površinu od 4524 kilometara kvadratnih i spada u područje centralne Dalmacije. U županiji se ističu planinski prostori sa Sinjskim i Imotskim poljima, područje rijeke Cetine i otoci. |
|
|
|
|
Šibensko-kninska |
|
Varaždinska |
Šibensko-kninska Županija se smjestila na granici sjeverne i srednje Dalmacije i Like. Zauzima prostor od 2993,73 kilometara kvadratnih. Graniči sa Zadarskom županijom na sjeverozapadu i Splitsko-dalmatinskom na jugoistoku. Županija granice dijeli i sa Republikom Bosnom i Hercegovinom, a na moru sa Italijom. |
|
|
|
Varaždinska Smjestila se na sjeverozapadu Republike Hrvatske na površini od 1261 kilometar kvadratni. Ovaj dio spada u podravski pojas i jedna je od manjih Županija u Hrvatskoj. Županija graniči na zapadu sa Republikom Slovenijom, a u neposrednoj blizini su i Austrija i Mađarska. Svoje granice dijeli sa Međimurskom, Koprivničko-križevačkom, Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom. |
|
|
|
|
Virovitičko-podravska |
|
Vukovarsko-srijemska |
Virovitičko-podravska Virovitičko-podravska županija zauzima prostor od 2021 kilometar kvadratnih. Smjestila se na sjeveroistočnim obroncima Bilogore, Papuka i Krndije i u nizinskim predjelima uz rijeku Dravu. |
|
|
|
Vukovarsko-srijemska Vukovarsko-srijemska županija se smjestila u međurječju, između Dunava i Save, na sjeveroistoku Hrvatske. Zauzima površinu od 2448 kilometara kvadratnih. Visinske razlike su male; najviša točka Čukala (294 m), a najniža Spačva (78 m). |
|
|
|
|
Zadarska |
|
Zagrebačka |
Zadarska Područje Zadarske županije nalazi se u regiji Sjeverna Dalmacija. Zauzima površinu od 8066, 91 kilometara kvadratnih na kopnu i na otocima. Obala je vrlo razvedena s brojnim otocima, a obuhvaća i dio Kornata. |
|
|
|
Zagrebačka Zagrebačka županija smjestila se u centralnom dijelu Republike Hrvatske. Popularno se naziva " Zagrebački prsten " i zauzima oko 3000 kilometara kvadratnih površine. Prostire se između granice sa Republikom Slovenijom i Moslavine, te između Zagreba i rijeke Kupe. |
|
|
|
|